Kolačići

Kolačići

Prema izvoru kolačići se dijele na “direktne kolačiće” (first party cookies) i “kolačiće treće strane” (third party cookies). “Direktne kolačiće” postavlja web stranica koju ste posjetili dok “kolačiće treće strane” postavlja neka druga web stranica koja upravlja web stranicom koju ste posjetili ili ih web stranica koju ste posjetili prosljeđuje nekoj trećoj strani bez vašeg pristanka. Kolačići treće strane najčešće se koriste za prikazivanje oglasa pa su uglavnom nepoželjni te ih zbog toga neki web preglednici po defaultu blokiraju. Naravno, vi možete u svakom web pregledniku blokirati sve kolačiće, ali to možda nije najpametnije jer su “direktni kolačići” neophodni za ispravan rad nekih web stranica pa ih je najbolje ostaviti.

Većini korisnika privatnost na Internetu smatra vrlo važnim elementom pa sam pojam nekog “praćenja” i “kolačića” izaziva strah i pomutnju. Gledajući sa strane zakona, opet je sve dosta nejasno i neobično regulirano. Na razini Europske Unije već jedno vrijeme postoji direktiva koja se odnosi na korištenje pohranjenih podataka od web stranica, a najveći dio toga odnosi se na kolačiće. U suštini, prema toj direktivi će sve web stranice morati tražiti suglasnost od posjetitelja za korištenje kolačića. Dakle, taj zakon ne zabranjuje kolačiće, već samo zahtjeva suglasnost korisnika za njihovo instaliranje. To vrijedi za većinu kolačića osim za kolačiće sesije budući da su oni potrebni za normalno funkcioniranje nekih web stranica (pogotovo onih sa e-trgovinom). Ovaj se zakon odnosi na sve članice EU ali i na članice izvan EU kojima se ciljana publika nalazi u EU.

U UK je primjerice dovoljno da na stranici postoji jasna i nenametljiva poruka koja obavještava korisnike da stranica koristi kolačiće pri čemu oni to mogu odobriti na način da raspuste poruku ili kliknuti na “saznaj više” pri čemu budu prebačeni na posebnu stranicu koja je puna informacija o kolačićima i objašnjava način na koji ih korisnik može zabraniti odnosno isključiti preko svog preglednika ako to želi. Bez obzira koji način odaberete, zadnja odluka ipak ostaje na korisnicima, koji baš i ne vole pop-up prozore i alergični su na bilo koji oblik “praćenja” pa možete pretpostaviti što će većina korisnika odabrati (to se osobito odnosi na prosječne korisnike koji nisu upoznati sa kolačićima niti sa njihovim načinom funkcioniranja).

Sad se sigurno pitate kako se Hrvatska nosi sa tim zakonima? Kod nas su odredbe ove direktive ugrađene u Zakon o elektroničkim komunikacijama iz 2011. godine. Izdvajamo dio koji se odnosi na kolačiće (članak 100, odlomak 4):
(link na zakon –> http://www.zakon.hr/z/182/Zakon-o-elektroni%C4%8Dkim-komunikacijama)

“Korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža za pohranu podataka ili za pristup već pohranjenim podacima u terminalnoj opremi pretplatnika ili korisnika usluga dopušteno je samo u slučaju kada je taj pretplatnik ili korisnik usluga dao svoju privolu, nakon što je dobio jasnu i potpunu obavijest u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka, i to osobito o svrhama obrade podataka. Time se ne može spriječiti tehnička pohrana podataka ili pristup podacima isključivo u svrhu obavljanja prijenosa komunikacija putem elektroničke komunikacijske mreže, ili, ako je to nužno, radi pružanja usluga informacijskog društva na izričit zahtjev pretplatnika ili korisnika usluga.”

Iz odlomka se vidi da se korisniku treba prikazati jasna obavijest o prikupljanju podataka i o svrhama obrade tih podataka pri čemu on mora dati dozvolu kako bi se kolačići mogli instalirati. Isto tako vidimo da je odstupanje od toga moguće samo u točno određenim slučajevima (tehnička pohrana ili pristup podacima zbog samog omogućivanja komunikacije tj. na izričit zahtjev korisnika usluga radi pružanja usluga informacijskog društva).

Iako je taj zakon stupio na snagu još 2011. godine, mnogi ga još uvijek ignoriraju, ne znaju za njega, a ostali koji su informirani još uvijek nisu uskladili funkcionalnost svojih web stranica u skladu s time. To nije niti čudno kad se uzme u obzir da se zakon za sada baš i ne provodi, ali kad se sve iskristalizira i kad počnu sankcije (u Velikoj Britaniji kazna može iznositi i do pola milijuna funti), vjerojatno će brzo doći do promjena.

Nazad na vrh